O cjeloživotnom obrazovanju

 

CJELOŽIVOTNO UČENJE – PUT  KA BUDUĆNOSTICJELOŽIVOTNO UČENJE – PUT  KA BUDUĆNOSTI

 

Cjeloživotno učenje odnosi se na stjecanje znanja i vještina tijekom života, s ciljem da se unaprijede ili prošire u okviru osobnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog razvoja. Predstavlja osnovnu pretpostavku za neprestanu prilagodbu pojedinca promjenjivim okolnostima u osobnom životu, na radnom mjestu i u društvenoj zajednici. Preduvjet je zapošljivosti pojedinca i povećanja njegove konkurentnosti na tržištu rada, ali i temelj ostvarivanja osobnih potencijala te važan element aktivnoga građanstva. Strategija obrazovanja uvodi cjeloživotno učenje kao princip na kojem se zasniva znanost, tehnologija - cjelokupno obrazovanje. Pravo na učenje, prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, jedno je od temeljnih ljudskih prava.

 

OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA*usvojena i proglašena na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, 10. prosinca 1948. godine (rezolucija br. 217 /III/)

 

Ono što možete sa sigurnošću znati, bez obzira kako će ekonomija u budućnosti izgledati, jest da će trebati ljude koji su sposobni učiti. 

 Predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim 

 

ZAŠTO JE DANAS POTREBNO CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE?

 

Današnja društva postaju sve starija jer živimo dulje i imamo manje djece. Starenje stanovnika istovremeno stvara i teškoće i prilike. Ono povećava pritisak za povećanje javne potrošnje, ali isto tako i smanjuje gospodarski rast. Također je i dobra prilika za sve nas da godine provedene na poslu i u mirovini proživimo korisnije. Sadašnje društvo je društvo znanja, informacijsko društvo, inovativno društvo, pluralističko društvo multikulturalnog karaktera koje traži novi i drugačiji pristup učenju, načinu rada i postizanju uspjeha te ukoliko želimo biti aktivni dio takvog društva, moramo prihvatiti promjene, brzo se prilagoditi, promijeniti dosadašnje načine učenja i rada, odnosno ići ukorak s vremenom. Ne smijemo dopustiti da nas vrijeme i brze društvene i gospodarske promjene pregaze.

Cjeloživotno učenje, kao cjelovit pristup, sastavni je dio strategija brojnih država i njihovih obrazovnih sustava, ali i EU kao cjeline. U dokumentu EC Rethinking EducationInvesting in skills for better socio-economic outcomes iz studenog 2012. ponovno se naglašavaju slični najvažniji izazovi vezani s potrebom stjecanja ključnih vještina za 21. stoljeće, u svim zemljama EU. Uspjeh te strategije najviše ovisi o stečenim vještinama radne snage jer građani trebaju imati, ili steći odgovarajuće kvalifikacije da bi našli posao.

 

KAKO CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE UTJEČE NA RAZVOJ POJEDINACA I DRUŠTVA?

 

Glavna razvojna poluga svijeta oko nas je intelektualni kapital ljudi, a njegova kvaliteta je neposredno ovisna o sustavu obrazovanja i odgoja. Obrazovanje i odgoj bitno doprinose održivom i trajnom razvoju pojedinaca i društva. Razvijene i uspješne zemlje primjenjuju one strategije razvoja obrazovanja i odgoja koje najprimjerenije doprinose gospodarskom, socijalnom i kulturnom razvoju.

Suvremena strategija obrazovanja temelji se na načelu cjeloživotnog učenja, potaknutog činjenicom da se količina novoga znanja povećava velikom brzinom, pa znanja stečena u tradicionalnom obrazovnom sustavu (formalnom obrazovanju) zastarijevaju i ne zadovoljavaju ni potrebe društva a ni pojedinca.  

Razvoj društva će tijekom 21. stoljeća ovisiti i o mogućnosti da kritična masa aktivnog stanovništva stekne visoku razinu nove pismenosti. Naime, pismenost 21.stoljeća je preduvjet razvoju ne samo svakog pojedinca nego i opće društvenoj dobrobiti. Zahtjevi nove pismenosti temelje se na neophodnosti trajnog usvajanja novih znanja, vještina i sposobnosti. 

   (Pastuović. N.: Časopis «obrazovanje odraslih»1/4-2000., Andragoški centar, Zagreb)

 

ZAŠTO OBRAZOVANJE

 

Jedan od procesa kojima se želi afirmirati cjeloživotno učenje je i uspostava procesa i sustava priznavanja stečenih znanja i vještina proizašlih iz neformalnih oblika učenja, što omogućuje veću vertikalnu prohodnost i fleksibilnost primjenjujući načela cjeloživotnog učenja, a što predviđa kvalifikacijski okvir (KO) i strateški EU dokumenti. Sastavni dio cjeloživotnog učenja je i obrazovanje odraslih, čija je važnost sve veća zbog demografskog trenda starenja stanovništva u EU, smanjenja nezaposlenosti te neprilagođenosti postojeće obrazovne strukture tržištu rada i očekivanim novim zahtjevima tržišta rada.  

VAŽNOST CJELOŽIVOTNOG UČENJA 

 

Budući da su EU i države članice prepoznale važnost cjeloživotnog učenja, usvojen je cilj da se do 2020. godine na razini cijele Europe 15 % odraslih osoba uključi u programe cjeloživotnog učenja – no većina je zemalja još uvijek daleko od ostvarenja tog cilja. To je istaknuto u Europskom programu za obrazovanje odraslih, zajedno sa željom za poboljšanje kvalitete i širom dostupnošću obrazovnih mogućnosti.

 

Izvor: http://ec.europa.eu/epale/hr

 

 

Copyright 2017. All rights reserved. Upravljanje internet stranicama EasyEdit CMS

vrh stranice